Dobrodošli!
Welcome!

Kada pristupite Mapi, klikom na pin učitava se naziv priče, a putem opcije "pročtaj više" učitavate tačku. Svaki kraj grada ima svoju boju pina.

When you access the Map, clicking on the pin opens the name of the story and by clicking on “read more” will open information on that spot.

Ukoliko želite da preslušavate priče bez korišćenja mapa, pređite na odeljak "TAČKE".

If you want to listen to the stories without going through the Map, go to "SPOTS".

Poslednje postavljena tačka, označena je znakom (NOVO).

The latest spots are marked (NEW).

Za Vaš uređaj postoji android aplikacija Zvučna mapa Beograda. Da li želite da je instalirate?

A Belgrade Sound Map app is available for your mobile device. Install now?

Šta će se dogoditi sa „Snagom i svetlosti“?

Aaaah... ono međutim što se desilo sa beogradskim centralama s jedne strane jeste dobar primer ako gledamo prvu centralu odnosno očajna situcija ako gledamo ovu drugu. Prva centrala je 2005. nakon silnih dešavanja kroz koje je prošla i silnih prenamena prostora i opredeljivanja šta će sa njom biti, dodeljena konačno "Muzeju nauke i tehnike" na upotrebu. I negde ispada simbolično da Muzej nauke i tehnike koji inače čuva i baštini svo naše naučno i tehnološko nasleđe, čuva dakle nasleđe koje je korišćeno ili nastalo dobrim delom upravo zahvljujući radu samog objekta u koji je smeštena, dakle radu same centrale gde je stvarana električna energija bez koje velika većina tog tehnološkog nasleđa bi bila potpuno neupotrebljiva. Sa druge strane pak, postojale su brojne ideje, inicijative, predlozi čak i projekti, šta da se uradi sa drugom centralom sa "Snagom i svetlošću". Od toga da postane muzej energije ili energetike što je simbolično u vezi sa njenom funkcijom preko toga da u njoj bude smešten centralni institut za konzervaciju koji je jedna nova ustanova koja ima svoje temelje i ima opravdanje za tako nešto. Preko toga da se ovaj objekat napravi u neku vrstu novog kulturnog centra u samom srcu grada. Uglavnom, dakle od svih tih predloga nažalost ništa nije realizovano... Ostaje jedan objekat toliko čvrsto izgrađen da se pretpostavlja da zbog njegove jake strukture i nije uništen ranije jer bi bilo veoma teško minirati ga i porušiti. Mnogo je lakše ostaviti ga ovako da tone, trune i bukvalno propada. On se inače nalazi na obroncima inicijative, veoma pompezno propagirane, pre par godina, pod nazivom "Grad na vodi" ili "Novi Beograd na Dunavu" , ali nažalost njegova sudbina će dakle pre biti u tome da će se utopiti u vodu i da će završiti pod vodom, negoli što će dočekati da neko konačno baci pogled na njega. Da mu se pruži neophodna pažnja i da se sa jedne strane konzervira i da se prikaže onim što jeste. To je dakle zaista u arhitektonskom smislu jedna od najupečatljivijih modernističkih građevina Beograda. U simboličnom i onom značenjskom smislu, zapravo objekat koji je omogućavao prestonici da se razvija i da taj ogromni porast stanovnika između dva rata, kao i novi porast, koji je zabeležen nakon Drugog svetskog rata, zapravo bude praćen pretvaranjem Beograda u jednu istinsku metropolu u regionu, Evropi pa i čitavom svetu. Možemo se samo nadati da "Snaga i svetlost" uz taj "Grad na vodi" neće postati objekat pod vodom ili u vodi.
  • Sudbina Snage
  • Stara električna centrala “Snaga i Svetlost“, Dunavski Kej 33
  • Dobrivoje Erić
  • Godine 1932. uz pomoć švajcarskog kapitala izgrađena je termoelektrana pompeznog naziva „Snaga i svetlost“. Tada je bila jedna od najvećih na Balkanu. Pred sam početak Drugog svetskog rata odavde je, električnom energijom, snadbevana cela teritorija tadašnjeg Beograda. Tokom bombardovanja termoelektrana je pretrpela znatna oštećenja, a ubrzo nakon rata je prešla u državnu svojinu rešenjem o nacionalizaciji. Svoje postepeno gašenje doživela je sredinom šezdesetih godina, da bi potpuno prestala sa radom 1967. godine. Većina mašina je premeštena sa te lokacije, a sam prostor nikada kasnije nije dobio novu stalnu namenu.